Španija će u Ukrajinu prebaciti ažurirane sisteme protivvazdušne odbrane MIM-23 Hawk. Šta je zanimljivo u vezi sa ovim sistemom i kako će pomoći da se zaštiti vazdušni prostor Ukrajine?
Zatvaranje vazdušnog prostora postalo je prioritet od samog početka ruske invazije. Ovo pitanje je postalo posebno akutno nakon događaja od 10. oktobra, kada su ukrajinski gradovi bili izloženi masovnom granatiranju projektila i dronova. Predstavnici Vlade i predsjednik Ukrajine više puta su tražili od naših zapadnih partnera da prenesu sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane za zaštitu kritičnih objekata od ruskih projektila i dronova. Vijest da je španska vlada odlučila da nam ustupi sistem odbrane vazdušnog prostora MIM-23 Hawk naišla je na veoma pozitivan prijem u Ukrajini.
MIM-23 Hawk je veoma interesantan i efikasan sistem protivvazdušne odbrane, koji je donedavno bio gotovo glavni sistem protivvazdušne odbrane SAD, što ga čini veoma poželjnim za Ukrajinu. Hajde da saznamo šta je posebno u sistemu MIM-23 Hawk i kako će pomoći u jačanju odbrane vazdušnog prostora naše zemlje.
Pročitajte također: Oružje ukrajinske pobede: francuski sistem protivvazdušne odbrane Crotale
Hawk je bila prva vođena protivvazdušna raketa srednjeg dometa koju je postavila američka vojska i najstariji SAM sistem koji je američka vojska koristila do 1990-ih.
HAWK (Homing All the Way Killer) MIM-23 je raketni sistem zemlja-vazduh za sve vremenske prilike za male i srednje visine, dizajniran i proizveden od strane američke odbrambene kompanije Raytheon.
Razvoj poluaktivnog radarskog tragačkog sistema srednjeg dometa HAWK započeo je 1952. godine, a u julu 1954. američka vojska je Raytheonu dodijelila ugovor o potpunom razvoju za projektil. Northrop je trebao osigurati lanser i punjač, radare i sistem za upravljanje vatrom. Prva probna paljenja obavljena su u junu 1956. godine, a faza razvoja završena je u julu 1957. godine. Početna operativna sposobnost (IOC) baze HAWK, MIM-23A, postignuta je u avgustu 1960. godine kada je sistem ušao u službu u američkoj vojsci. Godine 1959. potpisan je Memorandum o razumijevanju između Francuske, Italije, Holandije, Belgije i NATO-a, pa je sistem HAWK postao glavni za NATO blok. Kasnije su Njemačka i SAD potpisale sporazum o zajedničkoj proizvodnji sistema u Evropi. Pored toga, zaključen je poseban ugovor o grantu za isporuku evropskih sistema Španiji, Grčkoj i Danskoj, kao i ugovori za direktnu prodaju američkih sistema u Japan, Izrael i Švedsku. Prodaja u Japanu ubrzo je dovela do ugovora o koprodukciji koji je započeo 1968. U istoj regiji, SAD su također isporučile HAWK-ove Tajvanu i Južnoj Koreji.
Glavni zadatak sistema je borba protiv brzoletećih vazdušnih ciljeva, upravo sa površine zemlje. Sistem spada u klasu protivvazdušnih raketnih sistema.
U početku je domet sistema bio 25 km na ciljevima visine 14 km, ali u kasnijim verzijama počela je da se koristi raketa poboljšanih mogućnosti. Sada je protivavionski raketni kompleks sposoban gađati ciljeve na udaljenosti do 40 km i na visini od 18 km.
Projektil može razviti maksimalnu brzinu od 2,4 maha (817 m/s), a za efektivno oštećenje cilja odgovorna je fragmentirana bojeva glava od 54 kg. Lansira se iz vučenog ili samohodnog lansera koji sadrži tri projektila.
Pročitajte također: Tihe ubice modernog ratovanja: najopasniji vojni bespilotni letjelice
Pročitajte također: Oružje ukrajinske pobjede: NASAMS sistem protuzračne odbrane koji štiti Washington
Hawk sistem se sastoji od velikog broja komponenti. Ovi elementi su obično bili montirani na prikolice na točkovima, što je sistem činilo polupokretnim. Transport i lansiranje rakete Yastrub vrši se iz tegljenog trostrukog lansera M192.
Godine 1969. predstavljen je samohodni lanser SP-Hawk, koji je postavljen na gusjenični M727 (modificirani M548), ali je projekt zatvoren u augustu 1971. godine.
Pročitajte također: Oružje ukrajinske pobjede: protivtenkovski raketni sistem Stugna-P - tenkovi Ork neće biti preplavljeni
Raketu pokreće motor sa dvostrukim potiskom sa fazom ubrzanja i fazom održavanja. Rakete MIM-23A bile su opremljene motorom M22E8, koji radi 25-32 sekunde. Ali kasniji MIM-23B i novije rakete opremljene su motorom M112 sa fazom ubrzanja od 5 sekundi i fazom održavanja od oko 21 sekundu. Motor M112 ima veći potisak, što povećava veličinu kvačila. Projektil ima tanko cilindrično tijelo i četiri dugačka krila u obliku delta sa izrezanim tetivama koje se protežu od sredine tijela do blago suženog repa. Svako krilo ima stražnju kontrolnu površinu.
MIM-23A ima minimalni domet djelovanja od 2 km, maksimalni domet djelovanja od 25 km, minimalnu visinu djelovanja od 60 metara, maksimalnu visinu djelovanja od 11 km i opremljen je visokoeksplozivnom/fragmentacijskom bojevom glavom od 54 kg.
MIM-23B ima minimalni domet djelovanja od 1,5 km, maksimalni domet djelovanja od 35 km, minimalnu visinu djelovanja od 60 m, maksimalnu visinu djelovanja od 18 km i 75 kg visokoeksplozivnu/fragmentacionu bojevu glavu. Postoje i druge napredne rakete kao što su MIM-23C, MIM-23D, MIM-23E/F, MIM-23G/H, MIM-23K/J i MIM-23L/M.
Pročitajte također: Sve o dronovima General Atomics MQ-9 Reaper
Najnovija verzija baterije Hawk Phase-III uključuje:
Pročitajte također: Oružje ukrajinske pobjede: Vojska je visoko cijenila MANPADS Piorun
Hawk sistem se sastoji od sedam glavnih komponenti. Informacijski koordinacioni centar i Centar za kontrolu baterija obavljaju kritične komandne i kontrolne funkcije, uključujući automatsku obradu podataka, identifikaciju doma-strano i digitalni prijenos glasa i podataka. AN/MPQ-35 ili AN/MPQ-50 (Hawk faza II) pulsni radar (PAR) je radar za pretragu od 20 o/min za detekciju ciljeva na velikoj/srednjoj visini. AN/MPQ-34 ili AN/MPQ-55 (Hawk faza II) Radar za kontinuirano prikupljanje talasa i impulsa (CWAR) omogućava detekciju ciljeva na malim i srednjim visinama, dok osvetljivač velike snage prati i osvetljava (HIPIR) AN/MPQ ciljeve - 33-39 ili AN/MPQ-46 (Jastreb I faza) ili AN/MPQ-57 (Jastreb II faze) ili AN/PQ-61 (Jastreb III faze). Raketa MIM-23 Hawk obavlja funkciju gađanja cilja, pružajući snažnu zaštitu od aviona i rotorcrafta, krstarećih projektila i taktičkih balističkih projektila kratkog dometa. Lanseri, pored funkcije navođenja projektila, podržavaju komande prije lansiranja i transportne rakete u taktičkim situacijama.
Tipična HAWK baterija se sastoji od PAR radara, CWAR radara, dva HPIR radara, ROR radara, ICC informacijskog i koordinacionog centra, BCC centra za kontrolu baterije, AFCC jurišne kontrolne konzole, komandnog mjesta PCP voda, dva kontrolna mjesta lansera, i šest lansera M192 sa 18 projektila.
Baterija Phase III HAWK sastoji se od PAR radara, CWAR radara, dva HIPIR radara, FDC centra za distribuciju vatre, IFF primopredajnika za identifikaciju prijatelja ili neprijatelja, šest DLN digitalnih lansera sa 18 projektila.
Pročitajte također: Oružje ukrajinske pobjede: protivvazdušni raketni kompleks Aspide
Kao rezultat najnovijih raketnih napada Rusa u Ukrajini, strada ne samo kritična infrastruktura, već i civilno stanovništvo gradova i sela. Sredstva protivvazdušne odbrane su sada izuzetno važna za našu zemlju. Sistem MIM-23 Hawk definitivno neće biti suvišan, pa mu se radujemo i zahvaljujemo našim zapadnim partnerima.
Pročitajte također:
Osvajači nemaju gdje pobjeći od odmazde. Vjerujemo u našu pobjedu! Slava Ukrajini! Slava Oružanim snagama! Smrt neprijateljima!
Ako želite pomoći Ukrajini u borbi protiv ruskih okupatora, najbolji način da to učinite je da donirate Oružanim snagama Ukrajine putem Savelife ili preko službene stranice NBU.
View Comments
Die Waffe des Ukrainian Sieges. Läuft der Sieg xDD