© ROOT-NATION.com - Ovaj članak je automatski preveo AI. Izvinjavamo se za sve netačnosti.
Tim astronoma sproveo je novo istraživanje i otkrio da Venera nikada nije bila useljiva. Istraživanje uništava vrlo staru teoriju da je naš planetarni susjed nekada bio mnogo sličniji Zemljanego danas. Naučnici sa Univerziteta Kembridž proučavali su hemijski sastav atmosfere i došli do zaključka da je unutrašnjost Venere danas previše suva da bi njena površina nekada imala dovoljno vode za postojanje okeana. Umesto toga, planeta je verovatno bila tako negostoljubiv svet kroz svoju istoriju.
Pratite naš kanal za najnovije vijesti Google News online ili putem aplikacije.
Rezultati studije važni su za razumijevanje jedinstvenosti Zemlje i za potragu za životom na planetama izvan našeg Sunčevog sistema. Mnoge egzoplanete su slične Veneri, ali naučnici smatraju da je vrijedno istražiti egzoplanete koje su sličnije Zemlji.
Venera i Zemlja su skoro iste veličine i kamenite su planete. Ali ako pogledate dublje, Venera je prekrivena gustim oblacima sumporne kiseline, a njena površina ima prosječnu temperaturu od oko 500°C. Čak i tako, astronomi su proveli decenije proučavajući da li je Venera nekada imala tečne okeane koji su mogli da podrže život, ili neki misteriozni oblik života sada postoji u njenim gustim oblacima.
“Nećemo sa sigurnošću znati da li je to moguće Venera će podržati život, ili ga je ikada podržavao, sve dok ne pošaljemo sonde na kraju ove decenije, kaže tim. "Ali s obzirom na to da Venera vjerovatno nikada nije imala okeane, teško je zamisliti da je ikada podržavala život sličan Zemlji kojem je bila potrebna tečna voda."
Kada tragaju za životom u drugim dijelovima naše galaksije, naučnici se fokusiraju na planete koje kruže oko svojih zvijezda u naseljivoj zoni, gdje je temperatura takva da na površini planete može postojati tečna voda. Venera je granica na ivici ove naseljive zone oko zvijezde. "Uprkos činjenici da nam je najbliža planeta, Venera je važna za nauku o egzoplanetama jer nam daje jedinstvenu priliku da proučavamo planetu koja je evoluirala sasvim drugačije od naše, na ivici naseljive zone", astronomi napomena.
Postoje dvije glavne teorije o tome kako su uslovi na Veneri mogli evoluirati od njenog formiranja prije 4,6 milijardi godina. Prvi je da su uslovi na površini Venere nekada bili dovoljno blagi da podrže tekuću vodu, ali efekat staklene bašte izazvan vulkanskom aktivnošću prouzrokovao je da planeta postaje sve toplija i toplija. Druga teorija je da je Venera odmah bila vruća i da se tečna voda nikada nije skupila na površini.
"Obe ove teorije su zasnovane na klimatskim modelima, ali smo želeli da primenimo drugačiji pristup zasnovan na posmatranju trenutnog hemijskog sastava atmosfere Venere", napominju istraživači. "Da bi Venerina atmosfera ostala stabilna, sve hemikalije uklonjene iz atmosfere također se moraju vratiti u nju."
Istraživači su izračunali trenutnu brzinu uništavanja molekula vode, ugljičnog dioksida i karbonil sulfida u atmosferi Venere, koji se moraju regenerirati vulkanskim plinovima kako bi se održala stabilnost atmosfere. Dok magma izlazi na površinu, ispušta gasove iz dubine planete. Na Zemlji, vulkanske erupcije su uglavnom pare, ali vulkanski gasovi na Veneri čine najviše 6% vode. Ovo ukazuje da je unutrašnjost Venere dehidrirana.
Na kraju ove decenije, misija NASA DAVINCI će moći da testira i potvrdi da li je Venera oduvek bila suva, negostoljubiva planeta. Sonda će obaviti niz letova i biće poslata na površinu. Rezultati će pomoći astronomima da suze potragu za planetama sposobnim za održavanje života u orbitama oko drugih zvijezda.
"Ako je Venera bila nastanjiva u prošlosti, to znači da bi i druge planete koje smo već pronašli mogle biti nastanjive", dodali su naučnici. "Ali ako nikada nije bio pogodan za to, onda to čini planete slične Veneri na drugim mjestima manje vjerovatnim kandidatima za život."
Ukoliko ste zainteresovani za članke i vesti o vazduhoplovnoj i svemirskoj tehnologiji, pozivamo vas na naš novi projekat AERONAUT.media.
Pročitajte također:
- Naučnici su objavili nevjerovatne slike iz arhive misije NASA NEOWISE
- Astronomi su otkrili rijetku grupu patuljastih galaksija