Naučnici su otkrili da je Mars bio naseljen mnogo ranije nego što se mislilo. Istraživanje podržava ideju da je zaštitno magnetsko polje koje je podržavalo nastanjivu atmosferu postojalo duže nego što se mislilo. Dokazi sugeriraju da je život na Marsu mogao postojati prije više milijardi godina.
Pratite naš kanal za najnovije vijesti Google News online ili putem aplikacije.
Sada je Mars hladan, suv i lišen svog zaštitnog magnetnog polja. Naučnici proučavaju planetu kao pozornicu koja će im pomoći da shvate da li je Mars nekada bio sposoban da podržava život, i ako jeste, kada je mogao biti. Istraživači iz Harvardske laboratorije za paleomagnetizam na Fakultetu za Zemljine i planetarne nauke fokusirali su se na otkrivanje kada su se određeni događaji odigrali na Crvenoj planeti. Njihov novi rad u časopisu Nature Communications sugerira da je magnetno polje za održavanje života na Marsu moglo postojati do prije otprilike 3,9 milijardi godina. Ovo je kasnije od procijenjenih 4,1 milijardu godina, što sugerira da je možda postojalo stotinama miliona godina duže nego što su naučnici mislili.
Studentica Griffin postdiplomske škole za umjetnost i nauku Sarah Steele sprovela je istraživanje koristeći simulaciju i kompjutersko modeliranje kako bi procijenila starost Marsovog globalnog magnetnog polja, ili "dinamo".
Zajedno sa starijim autorom Rogerom Fuom, vanrednim profesorom prirodnih nauka John L. Loeba, tim je udvostručio teoriju koju su prvi predložili prošle godine da je marsovski dinamo, sposoban da odbije štetne kosmičke zrake, postojao duže nego što se ranije procjenjivalo. Oni tvrde da je marsovski dinamo, koji štiti od štetnih kosmičkih zraka, postojao duže nego što su prethodne procjene sugerirale. Istraživači su razvili svoje ideje provodeći eksperimente koji simuliraju kako se veliki krateri na Marsu hlade i magnetiziraju.
Poznato je da ovi dobro proučeni udarni bazeni imaju slabu magnetizaciju, što je navelo istraživače da spekulišu da su nastali nakon što je dinamo isključen. Ova hipoteza je postavljena na osnovu osnovnih principa paleomagnetizma, odnosno proučavanja praistorijskog magnetnog polja planete.
Naučnici znaju da se feromagnetni minerali u stijenama poravnavaju sa okolnim magnetnim poljima kada je stijena vruća, ali ta mala polja postaju "zaključana" kada se stijena ohladi. Ovo efikasno pretvara minerale u fosilizovana magnetna polja koja se mogu proučavati milijardama godina od sada.
Gledajući bazene na Marsu sa slabim magnetnim poljima, naučnici su pretpostavili da su se oni prvi put formirali među vrućim stijenama u periodu kada nije bilo drugih jakih magnetnih polja - nakon što je planeta prestala da djeluje kao dinamo. Međutim, rekao je Steele, tim s Harvarda tvrdi da tako rano zatvaranje nije neophodno da bi se objasnili ovi uglavnom demagnetizirani krateri.
Umjesto toga, oni tvrde da su se krateri formirali kada je marsovski dinamo prolazio kroz promjenu polariteta – sjeverni i južni pol su zamijenili mjesta – što bi, prema kompjuterskim simulacijama, moglo objasniti zašto ovi veliki udarni bazeni danas imaju samo slabe magnetne signale. Promjena magnetnih polova se također dešava na Zemlji svakih nekoliko stotina hiljada godina. "U suštini, pokazujemo da možda nikada nije postojao dobar razlog da se vjeruje da se marsovski dinamo rano ugasio", rekao je Steele. Njihovi rezultati se nadovezuju na prethodni rad koji je po prvi put poništio postojeće vremenske okvire za nastanjivost Marsa.
Koristili su poznati marsovski meteorit Allan Hills 84001 i moćni kvantni dijamantski mikroskop u Fuovoj laboratoriji kako bi zaključili o dugotrajnijem magnetskom polju koje je postojalo prije do 3,9 milijardi godina proučavanjem različitih magnetnih populacija u tankim kriškama stijene.
Steele kaže da je bušenje rupa u staroj teoriji malo uznemirujuće, ali ih je "pokvarila" zajednica planetarnih istraživača koji su otvoreni za nova tumačenja i mogućnosti. "Pokušavamo odgovoriti na osnovna, važna pitanja o tome kako su stvari postale takve kakve jesu, pa čak i zašto je cijeli solarni sistem takav kakav jeste", rekao je istraživač. "Planetarna magnetska polja su naša najbolja sonda za mnoga od ovih pitanja i jedan od jedinih načina na koji možemo naučiti o dubokoj unutrašnjosti i ranoj povijesti planeta."
Ukoliko ste zainteresovani za članke i vesti o vazduhoplovnoj i svemirskoj tehnologiji, pozivamo vas na naš novi projekat AERONAUT.media.
Pročitajte također: