Root NationČlanciTehnologijeKineska svemirska stanica Tiangong: Sve što se danas zna

Kineska svemirska stanica Tiangong: Sve što se danas zna

-

Kineska svemirska stanica Tiangong (Tiangong) kruži oko Zemlje na visini od 340-450 km, otprilike na istoj visini kao Međunarodna svemirska stanica (ISS). Kineska svemirska agencija (CMSA) izgradila je Tiangong, što znači "Nebeska palata", u nisku Zemljinu orbitu, lansirajući svaki od tri modula koji čine stanicu između 2021. i 2022. godine. CMSA pokrenut Tianhe Station One Module 28. aprila 2021., Wentian Module 24 2022. jula 31. i Mentian Module 2022 XNUMX. oktobra XNUMX.

Tiangong

Prva posada koja je posjetila kinesku svemirsku stanicu Shenzhou-12 stigla je 16. juna 2021. godine, sa samo glavnim modulom Tianhe u orbiti. Tajkonauti – kineski astronauti – proveli su 90 dana na brodu Tianhe, otprilike tri puta duže od bilo kojeg prethodnog svemirskog leta kineske posade. CMSA se nada da će Tianhe biti trajno nastanjen sa najmanje tri astronauta najmanje deset godina. Za to vrijeme na stanici će biti sprovedeni mnogi eksperimenti iz Kine i drugih zemalja. Postojala je kineska svemirska stanica završeno Dana 5. novembra 2022. godine, nakon manevra za premještanje nedavno pristiglog Mentian modula u njegov stalni priključak.

Kina je isključena iz programa ISS-a, uglavnom zbog zabrinutosti SAD-a o vezama kineskog svemirskog programa s Narodnom oslobodilačkom vojskom Kine, vojnom granom vladajuće Komunističke partije. Kongres je 2011. godine zabranio NASA-i da značajno stupa u kontakt sa kineskom stranom bez prethodnog odobrenja. Ovaj zakon, poznat kao Vukov amandman, veoma otežava Kini učešće u programu ISS-a, ako ta zemlja to uopšte želi. Kina nije partner ISS-a, a nijedan kineski astronaut nikada nije posjetio časnu ispostavu. Dakle, jedina opcija za rad van Zemlje bila je izgradnja sopstvene svemirske stanice.

Tehničke karakteristike Tiangong

Kineska svemirska stanica je mnogo manja od Međunarodne svemirske stanice i sastoji se od samo tri modula, u poređenju sa 16 modula na ISS-u, koji neprekidno ugošćuje posade astronauta od novembra 2000. godine. Tiangong je takođe značajno lakši od ISS-a, koji teži oko 450 metričkih tona, a kineska stanica je oko 20% masivnija. Modul Tianhe dug 16,6 metara lansiran je sa priključnom stanicom koja mu omogućava da primi posadu Shenzhoua i teretnu svemirsku letjelicu Tianzhou. Veliki robotski manipulator pomogao je u postavljanju Mentian i Wentian modula i pomaže astronautima tokom svemirskih šetnji.

Tianhe je mnogo veći od testnih svemirskih laboratorija Tiangong-1 i Tiangong-2 koje je Kina lansirala u protekloj deceniji, i skoro tri puta teži sa 22 metričke tone.Novi Tiangong, u kombinaciji s brodovima koji posjećuju Shenzhou i Tianzhou, pruža mnogo korisnog prostora za kineske astronaute Zaista, njeni stanari će se osjećati kao da "žive u vili", u poređenju sa koliko je malo prostora bilo dostupno u prethodnim kineskim svemirskim laboratorijama, rekao je Bai Linhou, zamjenik glavnog dizajnera svemirske stanice, za CCTV u intervjuu u junu 2021.

Kineska svemirska stanica Tiangong

Tianhe ima regenerativni sistem za održavanje života, uključujući način recikliranja urina, koji omogućava astronautima da ostanu u orbiti duži vremenski period. To je glavno stanište za astronaute, a u njemu se nalaze i elektrane neophodne za održavanje svemirske stanice u orbiti.

Tiangongu će se pridružiti ogroman svemirski teleskop nalik Hubbleu koji će dijeliti orbitu svemirske stanice i moći će se spojiti s njim radi popravke, održavanja i eventualno nadogradnje. Teleskop, nazvan Xuntian, što u prevodu znači "gledač nebesa", imaće ogledalo prečnika 2 m, nešto manje od Hablovog, ali sa vidnim poljem 300 puta većim. Koristeći ogromnu kameru sa rezolucijom od 2,5 milijardi piksela, Xuntian planira pregledati 40% neba u roku od 10 godina.

- Advertisement -

Kineska svemirska stanica Tiangong

Svemirska stanica bi potencijalno mogla biti proširena na šest modula ako sve bude po planu. Tianheov drugi osnovni modul može omogućiti još dva modula da se pridruže orbitalnoj ispostavi.

Istorijat projekta

Tiangongov put do orbite bio je dug. Projekat je prvi put odobren 1992. godine, nakon čega je zemlja počela razvijati svemirsku letjelicu s posadom Shenzhou i raketu Long March 2F za slanje astronauta u svemir. Yang Liwei je postao prvi kineski astronaut u svemiru u oktobru 2003. godine i učinio Kinu trećom zemljom na svijetu koja je samostalno poslala čovjeka u orbitu.

Tiangong

Kina je izrazila interes da se pridruži Međunarodnoj svemirskoj stanici kao partner, ali ta mogućnost je ukinuta izvršnom naredbom koju su usvojili američki zakonodavci 2011. godine, kojom se zapravo zabranjuje NASA-i da direktno koordinira s Kinom ili bilo kojom kompanijom u kineskom vlasništvu. Da bi mogla izgraditi i upravljati svemirskom stanicom s ljudskom posadom, Kina je prvo morala testirati najvažnije sisteme svemirske stanice, uključujući sisteme za održavanje života i tehnologiju za približavanje i pristajanje svemirskih letjelica u orbiti brzinom od 28 km/h. Da bi to učinila, Kina je 080. lansirala svemirsku laboratoriju Tiangong-1 od 8,2 tone, a zatim poslala u orbitu bespilotnog Shenzhou-2011, a zatim Shenzhou-8 i Shenzhou-9 s ljudskom posadom da se pridruže Tiangong-10 u orbiti.

Kineska svemirska stanica

Nadograđeni, ali slične veličine Tiangong-2 lansiran je 2016. i ugostio je posadu Shenzhou-11 od dva astronauta nešto više od mjesec dana, postavljajući novi nacionalni rekord u trajanju ljudskog svemirskog leta.

Kineska svemirska stanica Tiangong

Dok je kineska svemirska agencija s ljudskom posadom slavila ove početne prekretnice, agencija se također fokusirala na razvoj novih, većih lansirnih vozila teške klase Long March koja bi omogućila svemirsku stanicu. Long March 5B je dizajniran posebno za lansiranje ogromnih modula svemirskih stanica u nisku Zemljinu orbitu. Ista raketa bila je izvor jednog od najvećih nekontrolisanih atmosferskih izlivanja u decenijama nakon lansiranja Tianhea krajem aprila 2021. Lansiranja Mentian i Vientiane su praćena sličnim nekontrolisanim padovi Long March 5B, što je izazvalo daljnje kritike iz SAD-a i drugih zemalja. Kina je 2014. godine završila izgradnju nove obalne svemirske luke u Wenchangu posebno za lansiranje ovih raketa većeg prečnika, koje se moraju isporučiti morem.

Kineska svemirska stanica

Možete saznati gdje se nalazi svemirska stanica Tiangong s ovim korisnim resursima sa N2YO.com. Istražite Tiangong uz ovu interaktivnu virtuelnu izložbu Kineske svemirske agencije s ljudskom posadom.

Pročitajte također:

Julia Alexandrova
Julia Alexandrova
Coffeeman. Fotograf. Pišem o nauci i svemiru. Mislim da je prerano da upoznamo vanzemaljce. Pratim razvoj robotike, za svaki slucaj...
- Advertisement -
Prijaviti se
Obavijesti o
gost

0 Komentari
Embedded Reviews
Pogledaj sve komentare