Velika reforma međunarodnog poreskog sistema, finalizirana danas u OECD-u (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj), osigurava da će se od 2023. godine minimalna poreska stopa od 15% primjenjivati na multinacionalna preduzeća (MNE). Ovaj značajan sporazum, oko kojeg se dogovorilo 136 zemalja i jurisdikcija koje predstavljaju više od 90% globalnog BDP-a, također će preraspodijeliti više od 125 milijardi dolara profita od oko 100 najvećih i najprofitabilnijih multinacionalnih kompanija u zemlje širom svijeta, osiguravajući da će ove kompanije plaćaju svoj pravičan dio poreza gdje god da rade i ostvaruju prihod.
Drugim riječima, internet giganti poput Amazona i Googlea više neće moći zarađivati u nekim zemljama, a plaćati porez u drugim, gdje im je to isplativije. Ali, kao i uvijek, postoji jedno, ali značajno "ali".
Amazon, Tesla i Facebook donose svojim vlasnicima milijarde godišnje, umjesto toga, vlasti nekoliko zemalja traže pravdu, jer su profitni centri ovih giganata ili kod kuće, u Sjedinjenim Državama, ili u preferencijalnim jurisdikcijama, poput Irske. Ostali ne dobijaju ništa.
Ali Joe Biden je došao na vlast i promijenio rekord: prošlog proljeća, njegova ministarka finansija Janet Yellen iznenada je pristala na reformu i čak predložila minimalnu stopu poreza na dohodak od 21%. Naravno, za to su postojali razlozi.
Strpljenje mnogih je do tog trenutka već puklo, a neke zemlje - od Francuske do Velike Britanije i Indije - odlučile su da djeluju jednostrano. Uvesti poreze na gigante visoke tehnologije. I pored toga što su SAD bile inicijator reforme i čak se povukle, upravo su to uspjeli izbjeći. Svih 136 zemalja koje su potpisale uvođenje minimalnog poreza od 2023. godine također su se složile da neće uvoditi jednostrane poreze u naredne dvije godine. Te dvije godine potrošene su na ratifikaciju sporazuma u američkom Senatu, gdje Bajdenove demokrate imaju klimavu mikroskopsku većinu. Sporazumu su se protivili i oni koji imaju koristi od niskih poreza. Prije svega, zemlje s povlaštenim oporezivanjem, u kojima američki giganti prikupljaju profit. Glavni primjeri su Irska i Holandija, članice EU sa izuzetno niskim porezom na dohodak i sjedišta mnogih međunarodnih kompanija.
Ako je Amerikance dočekao dvogodišnji moratorij na jednostrane poreze, Evropljani su još ozbiljnijim ustupkom uspjeli privući na svoju stranu. SAD su predložile svjetski minimalni porez od 21%. Kao rezultat toga, složili su se sa samo 15%. Zemlje koje čine više od 90% svjetske ekonomije potpisale su sporazum.
Bilo je i drugih upozorenja i izuzetaka. I Mađarska i Kina pregovarale su o pravu da uzmu manje od 15% u izuzetnim slučajevima. A lokalizacija profita – gde zaradiš, tamo i platiš – uticaće samo na kompanije sa prometom većim od 20 milijardi evra godišnje i samo četvrtinom viška profita – sve što premašuje izdašnih 10% marže po standardima običan posao. Prema klubu bogatih zemalja OECD-a, reforma će preraspodijeliti oko 125 milijardi dolara godišnjih poreskih prihoda stotina multinacionalnih kompanija. Svijet će postati pravedniji, sigurni su pokretači reformi.
Pročitajte također:
- Huawei objavila izvještaj "Intelektualni svijet 2030" o svojoj viziji budućnosti
- Izveštaj sa posete Bosch-u: Steffen Hoffmann, idealna kancelarija i zelena energija