Nakon skoro sedam mjeseci leta, američki rover Perseverance i dron Ingenuity sleteo na Marsu Koje će zanimljive stvari raditi na površini Crvene planete?
Prve emocije povezane sa slijetanjem rovera Perseverance su već tu utihnuo vrijeme je da se upoznamo sa planom njegovog boravka za naredne mjesece, a dugoročno, možda i za nekoliko godina. Pa pogledajmo pobliže mjesto slijetanja i rutu kojom će rover slijediti u potrazi za tragovima života na Marsu i saznati koje će zadatke obavljati.
Pročitajte također: Šta nas može spriječiti da koloniziramo Mars?
Perseverance rover
Iako se može činiti da roveri nisu ništa novo, Perseverance je zapravo tek peti rover u istoriji Crvene planete. Sojourner je sletio tamo, Oppočvrstoća, duh i radoznalost. To je to.
Do sada, jedina zemlja koja je uspjela isporučiti funkcionalni rover na Mars bile su Sjedinjene Države. Međutim, to se može brzo promijeniti, jer je 10. februara prva kineska sonda za Mars, Tianwen-1, ušla u orbitu oko Crvene planete. Na brodu je (naravno) prvi kineski rover, koji će se za otprilike tri mjeseca odvojiti od njega i pokušati sletjeti na površinu planete. Ako mu to uspije, Kina će postati tek druga zemlja u istoriji koja je poslala robota na površinu Marsa.
Ali danas je naša priča o roveru Perseverance, koji je najveći (3×3×2 m) i najnapredniji uređaj koji je ikada stigao do površine Marsa. Po mnogo čemu, uređaj liči na svog prethodnika – Curiosity. Međutim, masivniji je i puno bolje opremljen. Na brodu ima mjesta za čak 23 kamere, dva mikrofona, specijalizovanu robotsku ruku manipulatora dugu dva metra i sedam naučnih instrumenata. Cijeli uređaj teži oko 1 tone. Rover će pokretati MMRTG generator, čiji je izvor energije 5 kg plutonijuma-238.
Uređaj će moći da putuje brzinom do 152 metra na sat. Iako taj tempo nije impresivan na Zemlji, na Marsu bi ga učinio najbržim vozilom u istoriji. Zahvaljujući tome, rover će u narednih nekoliko godina moći istraživati nekadašnju deltu rijeke, zatim dno kratera i na kraju njen rub. Više o tome u nastavku.
Perseverance također ima naprednu bušilicu na brodu koja ne samo da će bušiti različite stijene, već će moći i uzimati uzorke iz njih, pakirati ih u posebne bočice od titanijuma, čvrsto ih zatvoriti i ostaviti na površini planete. Na brodu se nalaze 43 takve bočice.
U sklopu sljedeće misije, čije je lansiranje planirano 2026. godine, još jedan rover će prikupiti sve uzorke, ukupne težine oko 0,5 kg, koji su ostali od Perseverance, isporučiti ih u kontejner male rakete, koji će zauzvrat , dostaviće ih u orbitu oko Marsa . Tamo će evropska svemirska sonda čekati kontejner i isporučiti ga na Zemlju nakon što prikupi paket uzoraka. Ovo će biti prva misija isporuke uzoraka tla sa druge planete na Zemlju. Međutim, na ovaj događaj ćemo morati još dugo čekati. Naučnici sugerišu da bi uzorci mogli biti vraćeni na Zemlju oko 2031. godine.
Zbog mogućnosti otkrivanja tragova prošlog života, bočice za uzorke su potpuno sterilne i napravljene od čistih komponenti. Samo tako će naučnici biti sigurni da potencijalni tragovi života u bočici zaista dolaze sa Marsa, a rover ih nije uhvatio sa Zemlje. Perseverance je automatizirani astrobiolog poslan sa Zemlje na Mars, kažu inženjeri tima misije.
Pročitajte također: Koja je prijetnja Zemlji zbog promjene magnetnog polja?
Više detalja o mjestu sletanja Perseverancea
Ovdje ima puno zanimljivih stvari od samog početka. Mars rover u dubok san Opportunity je savladao marsovsku dolinu zvanu... Upornost. Sličnost imena, međutim, ne znači da će rover Perseverance istraživati ovo područje. U praksi, roveri na Mars su sleteli na veoma različita mesta. Perseverance je najbliže mjestu slijetanja evropskog modula Beagle 2, koji je stigao na površinu Marsa 2003. godine, ali je pokvario rad i nikada nije uspostavio kontakt. Ali sumnja se da će u bliskoj budućnosti novi rover moći doći i proučiti ostatke evropskog iskrcaja. Na kraju krajeva, to je nekoliko stotina kilometara.
Mapa u nastavku, koja vam je možda već poznata, prikazuje mjesta slijetanja svih misija na Mars. Možete vidjeti da su to mjesta duž planetarnog ekvatora koja su malo sjevernija ili južna. Mjesto sletanja odabrano za misiju Perseverance smatra se jednim od najzanimljivijih na planeti.
Rover je sleteo u praistorijsku deltu (staru skoro 3-4 miliona godina) reke koja se ulivala u jezero, ispunjavajući krater jezera. Upravo će to "estuarij", a zapravo njegove ostatke, istraživati Perseverance, koji će, na izvestan način, krenuti na putovanje "uzvodno".
Pogledajmo mjesto slijetanja iz šire perspektive. Kratersko jezero se nalazi na spoju nekoliko regija. Veliki udarni bazen, planinsko područje i mjesto koje je nekada bilo vulkanski aktivno. Skala i natpisi prikazani su na fotografiji snimljenoj sa evropske svemirske letjelice Mars Express. Umetak prikazuje izbliza krater i približno mjesto slijetanja rovera.
Druga fotografija kratera je rotirana za 90 stepeni u odnosu na ostale fotografije koje vam pokazujemo, ali to je anaglif u 3D, tako da ako imate tu vrstu naočara, možete doživjeti barem malo treće dimenzije na Marsu.
Na osnovu NASA i ESA fotografija, u saradnji sa JPL i DLR kreiran je interaktivna mapa, koji nam u obliku trodimenzionalnih slika prikazuje krater Jezero, njegovu okolinu i najzanimljivija mjesta.
Mapa ima nekoliko slojeva informacija. Na primjer, možete vidjeti nivo jezera u trenutku kada može biti duboko do 250 metara. Konturne linije olakšavaju orijentaciju u visini, ali ih možete isključiti ako vam smetaju. Slike se mogu zumirati i umanjiti.
"Baloni" pokazuju najzanimljivija mjesta sa stanovišta istraživanja, ali neće sva posjetiti Upornost. Mapa pokazuje i deltu kroz koju je voda tekla u jezero i drenažni kanal (desno). Zaključak je da ovo nije bio rezervoar stajaće vode, pa je ovo područje dobro mjesto za traženje tragova prošlih života.
Istrajnost je planirana ruta
Ruta samog rovera može se promijeniti ovisno o rezultatima prethodnih studija. Ako se analiza sedimenata u samom krateru pokaže posebno zanimljivom, rover će tu ostati duže. Međutim, planirana ruta putovanja, odabrana na osnovu pažljive analize fotografija snimljenih iz orbite, je kao što je prikazano na donjoj slici.
Foto-mozaik je napravljen pomoću kamera sonde MRO. Krater Belva, vidljiv u blizini centra, ima prečnik od 1 kilometar. Već je poznato da će rover istraživati deltu praistorijske rijeke Neretve, jedne od dvije koje su se vjerovatno ulivale u kratersko jezero. Kao što ste možda primijetili, nazivi mjesta na ovom području Marsa vezani su za mjesta na Zemlji koja se nalaze u Evropi, u Bosni i Hercegovini (Jezero, istoimena rijeka).
Planirana ruta Perseverancea (označena zelenom bojom) ima za cilj istražiti širok spektar ostataka drevnog jezera, kao i tragove prošlih života, barem jednog mikrobnog oblika. Ovi mikrobi mogu preživjeti u vrlo neprijateljskom okruženju, pa čak i da Mars nikada nije bio raj, barem bi ga ovaj oblik života mogao nastaniti.
Kao što već znamo, Perseverance će biti nezavisniji od zemaljske kontrole Opportunity. Rover takođe može da pređe veće udaljenosti tokom dana. Visina nagiba kratera, koji označava obalu nekadašnjeg jezera, iznosi oko 610 metara. Međutim, ovu visinu možete uporediti sa visinom planine Sharp na koju se penjao Opportunity, ne dajte se zavarati - područje u kojem će se kotrljati kotači Perseverance će biti još teže nego u slučaju njegovog velikog brata.
Pročitajte također: Potraga za životom izvan Zemlje. Zašto Mars?
Zašto baš gore, a ne obrnuto?
Na prvi pogled može biti iznenađujuće zašto je rover sletio niže, a sada će se podići, kako Opportunity. Zašto nije bilo moguće sletjeti na suprotnu stranu, na vrh? Za ovu odluku bilo je nekoliko razloga. S jedne strane, sletanje u brda bilo bi znatno opasnije nego u dolini, a putovanje dole bi bilo rizično.
Osim toga, krećući se gore, rover ima priliku da naiđe na mjesta od interesa za istraživanje, obično starija, nego da se kreće odozgo prema dolje. NASA kaže da će putovanje Perseverancea na Mars i njegov uspon biti putovanje kroz vrijeme. Odnosno, čekaju nas mnoga otkrića i nalazi.
Dron iznad površine Marsa
Ovog puta, još jedan uređaj - helikopter Ingenuity - odletio je na Mars zajedno sa roverom. Njegov jedini zadatak je da otkrije da li je uopće moguće letjeti u izuzetno razrijeđenoj atmosferi Marsa. Tijelo drona ima oblik paralelepipeda, ne većeg od odbojkaške lopte, završava se sa dva rotora, a ova konstrukcija počiva na četiri tanke noge. Cijeli uređaj teži nešto više od 2 kg. Rotori se rotiraju u suprotnim smjerovima pri nevjerojatnih 2400 o/min, što će mu omogućiti da se uzdigne iznad površine Marsa u vrlo tankoj atmosferi.
Nakon što se postavi na površinu Marsa i rover se pomeri na sigurnu udaljenost, inženjeri planiraju izvršiti pet kratkih letova. Najduži od planiranih letova trajat će oko 90 sekundi. Maksimalna visina leta bit će približno 5 metara, a maksimalna udaljenost koju će dron preći je približno 50 metara. Svi testovi će biti snimljeni i fotografisani sa sigurne udaljenosti pomoću kamera Perseverance.
Iako, kako priznaju inženjeri, postoji vrlo velika vjerovatnoća da će Ingenuityjeva misija vrlo brzo završiti. Niko još nije pokušao da preleti bilo koji uređaj iznad površine druge planete. Štaviše, poteškoća je u tome što će zbog udaljenosti i povezanih kašnjenja signala koji stiže do Zemlje, svi letovi biti potpuno autonomni. To znači da će dron morati samostalno da poleti, leti, izabere mesto za sletanje i bezbedno sleti. Stoga, stvari možda neće ići kako je planirano.
Ako prvi let ne uspije, šteta. Međutim, neuspjeh helikopterske misije ne može negativno utjecati na glavnu misiju rovera. Međutim, ako jedan, dva ili tri preleta marsovske površine budu uspješni, potencijalne koristi za buduće misije mogle bi biti ogromne. Potvrda sposobnosti letenja iznad površine Marsa mogla bi značiti da će buduće misije na Mars letjeti naprednijim dronovama koji mogu doći do mjesta do kojih nijedan rover ne može. Takvi uređaji se mogu koristiti, na primjer, za orijentaciju i odabir mjesta gdje je najbolje poslati rover. Pogled iz ptičje perspektive preko ivice litice ili druge strane brda može omogućiti naučnicima da potvrde da li rover ili druga istraživačka oprema zaista treba da ide tamo ili da odaberu drugu lokaciju.
Pročitajte također: Mesec zove! Zašto toliko pričamo o odlasku na Mjesec? Trenutni status i izgledi misija
Akcioni plan za rover i dron
U narednih 30 dana (otprilike sredinom marta), Perseverance će biti podvrgnut opsežnim testiranjima i provjerama stanja u pripremi za putovanje na površini. Nakon otključavanja svih kamera, na kraju ćemo dobiti prve prave fotografije kratera Jezero.
Na sjevernoj hemisferi Marsa je počelo proljeće, ali to ne znači da će temperatura biti ugodna. Noću može pasti do -90 stepeni Celzijusa. NASA-ini inženjeri to moraju uzeti u obzir i koordinirati svoje akcije ovisno o situaciji.
Prva faza misije će biti izdavanje drona Ingenuity, o kojem smo govorili gore. Već je poznato da njegove baterije i elektronika rade normalno nakon sletanja na površinu.
To će se dogoditi u prvih nekoliko desetina dana nakon spuštanja rovera na Mars (mart-april). Možda što prije to bolje, budući da je helikopter okačen sa dna rovera. Međutim, ovo neće biti brza operacija, već nešto više kao stvaranje usporenog filma uz pažljivo pripremanje svakog kadra. Stoga, nakon što stigne na željenu lokaciju leta, može proći nekoliko dana da dron bude spreman.
Misija Ingenuityja će trajati 31 dan. Za to vreme ima za cilj da demonstrira mogućnost rada letelica na Marsu, što je veoma važno kako za naučne misije, tako i za budući boravak ljudi na Crvenoj planeti. Takođe, prve fotografije Marsa biće snimljene sa male visine, odnosno sa oko 3-5 metara iznad površine i na udaljenosti od 50 metara od predviđenog mesta za sletanje. Svaki let ne bi trebalo da traje duže od 90 sekundi.
Upornost će se zatim fokusirati na glavnu fazu svoje misije, koja će trajati najmanje marsovsku godinu, ili oko dvije zemaljske godine (687 dana). Za to vrijeme, rover će istraživati ušće rijeke i površinu unutar kratera. Nakon toga počinje duga etapa uspona. Trajanje ovog dijela misije u potpunosti zavisi od izdržljivosti i performansi rovera, kao i od dostupnosti odgovarajućih sredstava koja će NASA dobiti na Zemlji za nastavak misije.
Proizvodnja kiseonika na Marsu
U okviru MOXIE eksperimenta, naučnici žele da testiraju tehnologiju dobijanja kiseonika iz ugljen-dioksida u procesu elektrolize. Pretpostavlja se da bi MOXIE uređaj trebao biti u stanju proizvesti 10 grama kisika na sat.
Rezultati ovog eksperimenta moći će nam mnogo reći o mogućnostima misija s ljudskom posadom na Mars u budućnosti. MOXIE će se aktivirati tri puta tokom prvih trideset dana. Deset različitih testova proizvodnje kiseonika je zakazano tokom misije u različito doba dana i godišnja doba.
Prikupljanje uzoraka dio je programa Mars Sample Return
Međutim, glavni zadatak ekspedicije na Mars ostaje prikupljanje uzoraka sa površine planete. Kao i njegov prethodnik Curiosity, naš istraživač Marsa tražit će razne stijene za uzorkovanje. U nekom trenutku, uzorci koje je sakupio rover će biti deponovani za skladištenje na površini. Ovo podsjeća na jedan od zadataka koji se mora obaviti tokom ERC-a (European Rover Challenge) - podizanje kontejnerskih cijevi koje nosi Perseverance, položenih na nekoliko mjesta duž rute, a zatim ih premeštanje do početne tačke.
Lokacija ovih uzoraka pratit će se iz orbite Marsa s preciznošću od jednog metra. Uzorci će sadržavati otprilike 15 g materijala isječenog iz stijene ili uzetog s površine. U budućnosti, kao dio još uvijek konceptualnog programa vraćanja uzoraka, vozila će stizati na Crvenu planetu kako bi ih preuzeli i poslali nazad na Zemlju.
Kao što vidite, NASA inženjeri imaju grandiozne planove. Korak u vidu uspešnog sletanja rovera je napravljen, sada nestrpljivo čekamo dalje rezultate. Sve će zavisiti od uspjeha razvojnog tima Perseverance. I ubuduće ćemo vam svakako o svemu detaljno pričati na našoj web stranici.
Također zanimljivo:
Ovako je to... A ja sam mislio da su doletjeli tamo čisto da objavljuju slike i video na društvenim mrežama :)