Istraživači sa Univerziteta u Arizoni sproveli su studiju s ciljem rekonstrukcije Zemljine klime od posljednjeg ledenog doba, koje se dogodilo prije oko 24 godina. Fokusirao se na tri glavna nalaza. Najvažnije otkriće studije bila je potvrda da su glavni faktori klimatskih promjena povećanje koncentracije stakleničkih plinova i gubitak ledene mase na ledenim pokrivačima širom svijeta.
Studija je takođe otkrila trend globalnog zagrevanja u poslednjih 10 godina, čime je okončana debata među naučnicima o tome da li je poslednjih 10 godina bilo toplije ili hladnije. Drugi ključni zaključak studije je da su razmere i brzina globalnog zagrevanja u poslednjih vek i po daleko premašile razmere i brzinu promena temperature u poslednjih 24 godina.
Vanredni profesor nauka o Zemlji Džesika Tirni, koja je takođe koautor studije, kaže da rekonstrukcija tima sugeriše da su trenutne temperature na planeti bez presedana u poređenju sa poslednjih 24 godina. Osim toga, Tierney vjeruje da dokazi upućuju na to da se globalno zagrijavanje uzrokovano ljudima dogodilo brže od bilo kojeg drugog fenomena u posljednjih 24 godina.
U svojoj studiji, naučnici su kreirali globalne temperaturne karte koje pokazuju promjene koje su se dešavale svakih 200 godina u posljednjih 24 godina. Istraživač Matthew Osman kaže da su mape koje je tim stvorio "stvarno moćne", omogućavajući ljudima da lako istraže promjenu temperature Zemlje tokom 24-godišnje evolucije planete. U svom pokušaju da rekonstruišu prošle temperature, istraživači su koristili dva nezavisna skupa podataka.
Skupovi podataka uključivali su podatke o temperaturi prikupljene iz morskih sedimenata i kompjuterske simulacije prošlih klimatskih uslova. U morskim sedimentima, tim je tražio hemijske potpise koji daju informacije o prošlim temperaturama. Na primjer, promjene temperature mogu utjecati na hemiju školjki životinja koje su umrle prije nekoliko hiljada godina.
Naoružani podacima prikupljenim o klimatskim promjenama na Zemlji u posljednjih 24 godina, tim istraživača sada primjenjuje tehniku za analizu podataka o temperaturi koji sežu još dalje u povijest planete. Njihov cilj je primijeniti istu metodologiju na proučavanje klime u dalekoj prošlosti koja je bila toplija od današnje na Zemlji. Da li ljudi uzrokuju globalno zagrijavanje ili ne, ili je to jednostavno proces kroz koji Zemlja prolazi desetinama hiljada godina, nešto je o čemu se raspravlja. Naučnici širom svijeta koriste različite metode i podatke kako bi jednom za svagda pokušali riješiti ovo pitanje.
Ako istraživači mogu primijeniti svoju tehniku na proučavanje trenutaka u dalekoj prošlosti kada je Zemlja bila toplija nego danas, možda ćemo moći steći nove uvide u uzroke perioda zagrijavanja i zahlađenja na planeti. Ogromna količina vremena, truda i novca se troši na proučavanje i sprečavanje klimatskih promjena širom svijeta, a više podataka može pomoći u preciziranju metodologije.
Pročitajte također: